Objavljeno: Pitanja&Odgovori

Odgovore na najčešće postavljenja pitanja, ovaj puta donosi nam dr.sc. Gregory S. Thellman, predavač na Visokom evanđeoskom teološkom učilištu u Osijeku, partneru projekta Biblija365. Zbog lakšeg čitanja i praćenja, odgovore donosimo u dva dijela.

Uživajte!

1) Kako to da se u Izlasku 2,18 Mojsijev tast zove Reuel a u 3,1 Jitro?

 

Teolog W. F. Albright kaže kako je Reuel, što znači “Božji prijatelj” ili “Bog je prijatelj”, bilo ime obitelji (plemena) ili ime glave te obitelji, Jitrovog oca. Jitro je bio midijanski svećenik i otac sedmero kćeri spomenutih u stihu 2,16. Reuel je bilo poznato obiteljsko ime kod Edomaca (Post. 36).

 

No, postoji mogućnost kako je ista osoba, midijanski svećenik koji ima sedam kćeri, poznata pod dva imena, prvenstveno Jitro, a zatim i Reuel. Dobar primjer za to je Jakov, koji se kasnije naziva Izrael, što znači “hrvati se s Bogom” (Post. 32,29). Lako je moguće kako se ime Reuel za Mojsijevog svekra koristi samo u ovom odlomku (iako se to ime pojavljuje i u drugim biblijskim knjigama Br. 2,14 i 1. Ljet. 9,8), kako bi se naglasilo da je Reuel (Jitro) – za razliku od faraona od kojeg je Mojsije bježao, a Midijci ga prihvatili – kao svećenik i vođa bio zaista “Božji prijatelj”.

 

2) Izlazak 4,:24 Vidimo u tekstu koji prethodi da je Bog rekao što će se Mojsiju dogoditi u Egiptu i kako je preko njega odlučio spasiti svoj narod. U navedenom retku kaže da je Bog odlučio ubiti Mojsija. Kako povezati te dvije krajnosti (imajući na umu da Bog ne laže kad prije toga kaže Mojsiju što će se zbiti u Egiptu)?

 

Ovo je zaista izazovan odlomak. Ne samo da je iznenađujuće kako je Bog htio ubiti Mojsija odmah nakon što ga je poslao da izbavi Izraelce, nego nije rečeno i nejasno je zašto je činjenica da je Sipora obrezala njihova sina spasila Mojsija od smrti.

 

Kod ovakvih slučajeva najbolje je započeti s onim što znamo – činom obrezanja, koji je očigledno imao važnu ulogu u ovom biblijskom tekstu, a i u cijeloj priči. Obrezanje je bilo znak saveza i obećanja koje je Bog dao Abrahamu i njegovim potomcima (Post. 12,1–3; 17,10) i ono je također služilo kao čin za one izvan Abrahamova potomstva koji su htjeli postati dio tog saveza (Post. 17,27; Izl. 12,48). To je bilo toliko važno da nijedan muškarac koji nije obrezan nije mogao sudjelovati u kasnijim proslavama blagdana Pashe/Izlaska (Izl. 12,43–51). Ta simbolika, u kasnijim obredima, ukazuje na činjenicu da će samo oni ljudi koji su u savezu s Bogom ili označeni činom obrezanja, biti spašeni od suda koji će Bog dovesti na Egipat, kao što je i zapisano u Izlasku 4,21–23.

 

Zbog toga se najboljom čini pretpostavka kako Mojsijev sin (a možda ni sam Mojsije, koji je odrastao na egipatskom dvoru) nisu bili obrezani te da je ta neposlušnost dovela Mojsija u životnu opasnost. Kako se Bog upravo obavezao da će osloboditi sve ljude koji su u savezu, bilo je nužno da Mojsije i njegov sin (vjerojatno prvorođenac) budu označeni činom obrezanja kao ljudi koji su u savezu. Tako izgleda kako je prijetnja smrću bila razumljiv odgovor na izostanak obrezanja Mojsijevog sina i kako je Sipora obrezujući sina spasila Mojsija od kazne.

 

Iako se može činiti kako je ono što je Bog obećao učiniti kroz Mojsija ugroženo prijetnjom smrću, postoje mjesta u Bibliji kroz koje se pokazuje kako Bog provodi “alternativne planove” za izlazak Izraelaca ovisno o njihovom odgovoru Njemu (npr. Izl. 32,10). Nadalje, Mojsiju nije bilo dopušteno da uđe u obećanu zemlju zbog naknadnog čina neposlušnosti (Pnz 32,50–51). Bog ulazi u povijest i komunicira s čovjekom na takav način da će Njegova daljnja djela ovisiti o ljudskoj reakciji. Kakogod, ovakva prilagodba ni u kojem slučaju ne ugrožava Božju suverenost niti ograničava njegove božanske namjere. Bog je mogao pokušati ubiti Mojsija, iako je istovremeno znao kako će Sipora reagirati.

 

dr.sc. Gregory S. Thellman

 

Podijeli:Share on FacebookGoogle+Tweet about this on TwitterEmail to someone

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *