Objavljeno: Pitanja&Odgovori

Pročitajte zadnji dio odgovora na vaša pitanja postavljena kroz aplikaciju, a na koja odgovara Ervin Budiselić, mag. theol. s Biblijskog instituta.

Pitanje br. 1: Čitajući o viđenju Božje slave, poput neke leteće naprave,  nedvojbeno je da se radi o viziji punoj simbolike. Možete li malo razjasniti što simbolizira ta ‘leteća naprava’ i pojedina simbolika vezana za njene dijelove? Ezekiel 8-12

Odgovori mogu biti različiti u rasponu da netko u tome vidi dokaz za postojanje vanzemaljaca, netko smatra da četiri bića simboliziraju četiri evanđelja (Irenej), do toga da četiri bića predstavljaju karakteristike koje dijele Bog i čovjek: maštovitost (čovjek); ljubav i strast (lav); snaga (vol) i intelekt (orao), ili su one opis samo Božjih karakteristika (Isus je postao čovjek; poput lava bio je agresivan protiv grijeha i zla; slika vola predstavlja njegovo služenje i žrtvu; a slika orla predstavlja Božju snagu i uzvišenost).

Ono što zasigurno znamo jest da ta četiri bića koja susrećemo u 1. poglavlju, služe kao postolje za tron na kojemu sjedi netko nalik čovjeku. Svako od tih četiri bića ima četiri lica: čovječje, volujsko, lavlje i orlovsko. A koje je točno značenje tih bića i pratećih detalja, kao što ste vidjeli, razna tumačenja su moguća.

Pitanje br. 2: Zašto palme po zidovima Hrama? kerubi ok., ali palme? Postoji li značenje? Ezekiel 40-42

Kao što ste imali prilike čuti na jednom od video klipova u sklopu Biblije 365, slike palmi simboliziraju Edenski vrt – ono prvotno mjesto blagoslova i zajedništva s Bogom (2 Ljetopisa 3,3-5). Upravo ta spasenjska simbolika povezuje se s palmama u Bibliji.

Zanimljivo je da David u 92 psalmu, spominje u r. 13 kako pravednici cvatu poput palmi. Jednako tako, u Otkrivenju 7,9 vidimo sliku mahanja palminim granama gdje oni koji su spašeni slave Boga. I konačno, prilikom ulaska u Jeruzalem dočekuju s granama. Budući da mahanje ili trganje granja nije bio dio običaja kada se slavio blagdan Pashe, postavlja se pitanje pa zašto su onda ljudi prostirali grane pred Isusa kada je po posljednji put ulazio u Jeruzalem? Ključ je u Ivanu 7 gdje imamo opis blagdana Sjenica. Zadnjeg dana toga blagdana, kada su svećenici lijevali vodu, ljudi bi ujedno mahali palminim granama i stvarali zvuk kiše koja je bila ključan blagoslov za urod i preživljavanje. Na taj isti dan, Isus je javno obznanio svoje mesijanstvo rekavši da je on izvor žive vode. Ljudi koji su taj dan dočekali Isusa s granama, jednako tako bili su prisutni i za vrijeme blagdana Sjenica. Bacivši grane pred Isusa iskazivali svoju nadu u dolazak spasenja te su očekivali od Isusa da ispuni svoje spasenjsko djelo kao Mesija. No, svi znamo kao priča ide dalje…Isus ne ispunjava njihova očekivanja te umire na križu…priča dobiva neočekivani nastavak…

Pitanje br. 3: Ezek 43,12. „A osnovno pravilo Hrama je da se cijelo područje hramskog kompleksa na vrhu brda mora držati potpuno svetim. To je zakon Hrama.“ Jel ovo problem s obzirom na džamiju koja je tamo danas? kako pobožni izraelci ili izraelci uopće danas gledaju i tumače ovo?”

Složeno pitanje. Hramska gora je sveta za muslimane zato što se vjeruje da je s tog mjesta Muhamed u 7. stoljeću uzašao na nebo. No, da prije toga to nije bilo sveto mjesto i za Židove, sumnjam da bi to danas bilo sveto mjesto za muslimane.

Naravno da je za Židove problem to što se na njihovom najsvetijem mjestu nalaze svetišta druge vjere. No budući da se nekada na tom mjestu nalazio hram, te njegov najsvetiji dio svetinja nad svetinjama, tradicionalno, postojalo je pravilo prema kojem Židovi ne smiju stupiti na Hramsku goru zbog straha da ne povrijedi sveti prostor (budući da se ne zna točno gdje se nalazila svetinja nad svetinjama).

Pretpostavljam da nas u budućnosti očekuje izgradnja Trećeg hrama te da će Židovi ponovo imati to mjesto kao svoje svetište. Naravno, to će dovesti do svakojakih trzavica (kao što smo imali prilike vidjeti kod proglašenja Jeruzalema kao glavnog grada Izraela od strane SAD-a).

Pitanje br. 4: Jesu li izraelci, kada su učili Zakon i spise napamet, učili sve to pa tako i mjere Hrama i žrtvenika i različite propise ili su to bili neki sažeci i izvadci iz Zakona? Hvala na pojašnjenju!Ezekiel 43-45

Djelomično da. Naime, dječaci i djevojčice bi započeli s učenjem pojedinih dijelova Staroga zavjeta napamet u dobi od 5-6 godina. Do 12-13 godine, većina njih bi završila svoju naobrazbu i krenula baviti se obiteljskim poslom. Oni napredniji bi nekoliko godina učili druge dijelove Staroga zavjeta napamet kao i usmenu predaju, a oni naj napredniji bi u narednoj fazi učili pod nekim rabinom. Oni koji su završili taj posljednji dio naobrazbe, znali bi cijeli Stari zavjet napamet (+ još podosta toga). Apostol Pavao bio je jedan od takvih ljudi

Pitanje br. 5: Kako objasniti takve dramatične promjene raspoloženja kod pisca koje se odražavaju u (naizgled) kontradiktornim savjetima u knjizi Propovjednika? Propovjednik 9-12

Ključna stavka Propovjednika jest podučiti nas kako u ovome životu ne možemo ispuniti svoj život smislom i značenjem bez Boga. Sve ono što ćemo raditi i za što ćemo se truditi, prije ili kasnije pokazat će se kao ispraznost. No, Propovjednik nas također uči da čak i živjeti u skladu s Bogom nije jamstvo ostvarenja nečijih snova i ne garantira nam dobar, miran i ispunjen život. Promjene raspoloženja upravo proizlaze iz toga – ljudi se mogu truditi koliko žele, ali postoje neke stvari nad kojima nemaju kontrolu. I to naizgled može zvučati poprilično depresivno, ali u tome jest i bit Propovjednika kao i Joba – prihvatiti činjenicu da nam Bog nije i neće dati odgovore na sva naša pitanja ili pojašnjenja zašto se nešto dogodilo. Umjesto toga, trebamo vjerovati u Božji karakter te živjeti u poslušnosti Njemu, znajući da će jednom doći dan kada ćemo dobiti odgovore na sva pitanja.

Podijeli:Share on FacebookGoogle+Tweet about this on TwitterEmail to someone

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *